Trśin og lķfiš
Spurningar

Undirsķšur

Önnur svör

Svör sem birt voru ķ sama mįnuši

  1. Fyrirmyndin aš jólasveininum
  2. Af hverju eru jólin 13 daga?
  3. Aš sauma hökul
  4. Purpuraklęšiš
  5. Eru englar til?

Er Jesśs Kristur höfušengillinn Mķkael?

Ķvar Sigurbergsson spyr:

Ķ tengslum viš svar Einars Sigurbjörnssonar viš spurningunni um hvort Jesśs hafi veriš Guš eša mašur lagnar mig aš koma meš eina spurningu. Einar fjallar um Arķus og kenningu hans um aš sonur Gušs vęri eins konar millivera milli Gušs og annars skapašs. Vottar Jehóva hafa veriš duglegir viš aš halda žessari kenningu į lofti og žeir halda žvķ einnig fram aš sonur Gušs sé erkiengilinni Mikael. Žvķ langar mig aš vita hvort Arķus hafi einnig haldiš žvķ fram aš sonur Gušs vęri erkiengillinn Mikael eša er žessi kenning eingöngu komin frį vottum Jehóva?

Bjarni Randver Sigurvinsson svarar:

Merking hugtaksins „höfušengill“

Enda žótt oft sé talaš um Mķkael sem „erkiengil“ į ķslensku er oršiš sem notaš er um hann ķ ķslensku biblķužżšingunni „höfušengill“ og veršur žaš notaš hér. Oršin „erkiengill“ og „höfušengill“ merkja žaš sama og eru notuš um žaš sama. Merking oršsins „engill“ er fyrst og fremst „sendiboši“ og er hann oft en žó ekki alltaf skilinn sem sérstök andavera sem gegni žjónustuhlutverki gagnvart Guši. Oršiš „höfušengill“ gefur žvķ til kynna aš um sé aš ręša fremsta sendibošann eša einn af žeim fremstu, hvort sem um andaveru er aš ręša eša mann.[1]

Um tengsl Votta Jehóva viš Arķus

Trśfélag Votta Jehóva telur aš fljótlega eftir daga postulanna hafi frumkirkjan smįm saman afvegaleišst svo mjög fyrir tilstušlan frįhvarfsmanna aš sannur kristindómur hafi mikiš til lišiš undir lok allt žar til žaš var śtvališ af höfušenglinum Mķkael til aš verša skipulag Jehóva Gušs hér į jöršu įriš 1919.[2] Žó svo aš Vottar Jehóva telji aš trśfręši Arķusar hafi ķ żmsu veriš įfįtt og hann undir įhrifum frį margvķslegum villukenningum djöfulsins eins og svo margir samtķšarmenn hans, mį samt finna dęmi um žaš ķ ritum trśfélags žeirra aš litiš hafi veriš į hann sem fyrirrennara žeirra aš žvķ marki sem hann andmęlti žrenningarkenningunni og reyndi žannig aš sporna viš frekari afkristnun frįhvarfsmanna frį sönnum kristindómi.[3] Vottar Jehóva myndu vafalaust margir hverjir telja Arķus lķklegan til aš hljóta upprisu ķ formi endursköpunar ķ žśsund įra rķkinu sem aš žeirra mati veršur komiš į hér į jöršu ķ kjölfar orrustunnar viš Harmagedón til žess aš hann fįi žar annaš tękifęri til aš lęra sannleikann til fulls og hljóta eilķft jaršneskt lķf ķ lok dómsdagsins. Mį vera aš einhverjir žeirra telji hann jafnvel žegar endurskapašann sem andavera ķ hópi hundraš fjörtķu og fögur žśsundanna į himninum en sį hópur er sagšur koma til meš aš ašstoša höfušengilinn Mķkael og engla hans viš stjórnun jaršneska žśsund įra rķkisins į dómsdagstķmabilinu.

Alloft hafa Vottar Jehóva og stundum jafnvel unitarar lķka veriš tilgreindir sem helstu arftakar arķusarsinna hvaš varšar skilning žeirra į stöšu Jesś Krists gagnvart gušdóminum, ž.e. aš hann sé ašeins millivera milli Gušs og manna en ekki önnur persóna žrenningar Gušs.[4] Er žį fyrst og fremst talaš um sķšari tķma endurvakningu hugmynda arķusarsinna um ešli Jesś Krists en sjįlfir eru žeir mikiš til taldir hafa lišiš undir lok sem sérstök hreyfing į 8. öld. Žetta žżšir žó ekki aš Arķus hafi lagt Jesśm aš jöfnu viš Mķkael erkiengil aš hętti Votta Jehóva, aš arķusarsinnar hafi veriš einsleitur hópur ķ kenningarlegum efnum og aš engir hafi hafnaš žrenningunni fram aš unitörum og vottunum. Mśslimar į Balkanskaganum eru t.d. margir taldir eiga rętur aš rekja til bogumila, villutrśarhóps sem afneitaši žrenningunni, en žegar Tyrkir nįšu yfirrįšum yfir Bosnķu-Herzegóvinu į 15. öld žar sem hann hafši leitaš skjóls örfįum öldum įšur vegna andstöšu bęši rétttrśnašarkirkjunnar og rómversk-kažólsku kirkjunnar gengu leištogar hans og mešlimir mikiš til į hönd žeirra. Afneitunin į žrenningunni kann aš hafa gert žaš aš verkum aš žetta fólk įtti aušvelt meš aš ašlagast hinni islömsku gušsmynd en kenningar bogumila ķ gegnum tķšina voru žó ķ mörgu fjęrri žvķ aš geta talist hlišstęša islams.[5]

Žótt lķklegt sé aš Arķus hafi veriš undir įhrifum frį kenningum žess efnis aš Jesśs Kristur hafi veriš höfušengillinn Mķkael[6] er ķ raun alls óvķst hvort hann hafi haldiš žvķ ótvķrętt fram. Sjónarmiš Arķusar hafa ašallega varšveist ķ skrifum helsta andstęšings hans, Ažanasķusar biskups, sem vitnar žar ķ bréf hans og ritverk. Samkvęmt žessum tilvitnunum leit Arķus į Jesśm Krist sem fyrsta sköpunarverk hins eilķfa og umbreytanlega Gušs sem hafi skapaš hann śr engu og žvķ sé sonurinn lęgra settur en faširinn enda t.d. ekki alvitur eins og hann.[7] Aš mati Arķusar var efnisheimurinn ennfremur runninn frį Jesś Kristi sem Orši Gušs enda hefši Guš ekki getaš skapaš hann sjįlfur. Hann leit svo į aš Guš vęri svo fjarlęgur mönnunum aš žeir gętu hvorki žekkt hann né įtt samfélag viš hann. Aš žvķ marki er gušsmynd Arķusar sögš hafa veriš ķ grundvallaratrišum grķsk.[8]

Žrenningarsinnar sem segja aš Mķkael sé Jesśs Kristur

Hvaš varšar žaš aš Jesśs sé lagšur aš jöfnu viš höfušengilinn Mķkael žį er žvķ vķša haldiš fram ķ gagnrżnum ritum um trśfélag Votta Jehóva og kenningar žess aš vottarnir hafi veriš fyrstir til aš gera žaš. Sś fullyršing veršur hins vegar aš teljast röng žar sem dęmi eru um aš żmsir andstęšingar žrenningarkenningarinnar hafi fyrr į öldum gert žaš lķka, svo sem bogumilarnir į Balkanskaganum į mišöldum. Žį mį jafnframt finna dęmi um žaš ķ żmsum fręširitum aš Jesśs Kristur hafi veriš lagšur aš jöfnu viš höfušengilinn Mķkael ķ gegnum kirkjusöguna af žrenningarsinnum eins og Kalvķn[9] og Wesley,[10] fyrst og fremst žó vegna žess hvernig honum er lżst ķ viškomandi ritningartextum og vegna žess aš nafniš Mķkael merkir „Sį sem er eins og Guš“. Žaš žżšir samt ekki aš ritskżringar žeirra hafi veriš įžekkar kenningum vottanna žess efnis aš höfušengillinn Mķkael hafi veriš žaš fyrsta sem Guš skapaši og svo framvegis. Og satt aš segja er ekki heldur žar meš sagt aš ritskżringar žeirra séu meš öllu réttar hvaš žetta varšar, a.m.k. eru žeir ófįir trśvarnargušfręšingarnir sem lagt hafa sig ķ lķma viš aš sżna fram į aš Jesśs Kristur og höfušengillinn Mķkael séu tvęr ašgreindar persónur ķ heilagri ritningu.[11] Žeir žrenningarsinnar sem leggja höfušengilinn Mķkael aš jöfnu viš Jesśm Krist benda hins vegar į aš žaš sem felist ķ hugtakinu „höfušengill“ sé fyrst og fremst žaš aš um sé aš ręša fremstan allra sendiboša auk žess sem nöfn Drottins séu ķ raun harla mörg ķ allri Biblķunni og geti nafniš Mķkael allt eins įtt žar viš lķka.

Helstu heimildir um Mķkael

Elstu heimildir žar sem engillinn Mķkael er nafngreindur benda til žess aš hugmyndir gyšinga um hann hafi fyrst tekiš aš mótast į tķmum herleišingar žeirra til Babżlon į 6. öld f.Kr. og eru dęmi um aš trśarbragšafręšingar telji aš žar hafi guš śr annarri eldri trśarhefš öšlast nżtt og harla jįkvętt hlutverk.[12] Höfušengillinn Mķkael er nafngreindur ķ fjórum köflum ķ žremur ritum ķ Biblķunni, ķ Danķelsbók 10:13, 21 og 12:1 ķ Gamla testamentinu og Jśdasi 9 og Opinberun Jóhannesar 12:7 ķ Nżja testamentinu, auk žess sem į hann er minnst ķ żmsum gyšinglegum apokrżfarritum, svo sem ķ tengslum viš gęslu į lķkum Evu og Móse (sbr. t.d. Fyrstu Enoksbók og Opinberun Móse).[13] Žį er Jesśs mikiš til lagšur aš jöfnu viš Mķkael ķ Hirši Hermasar,[14] umdeildu kristnu apokrżfarriti sem tališ er frį 2. eša 3. öld og var ķ miklum metum hjį ekki ašeins antižrenningarsinnum į sķnum tķma[15] heldur einnig żmsum žrenningarsinnum į fyrstu öldum kristninnar, žar meš töldum Ažanasķusi.[16] Auk žessa lögšu nokkrir af kirkjufešrunum höfušengilinn Mķkeal aš jöfnu viš nokkra ašra ónafngreinda engla vķšsvegar ķ Gamla testamentinu (1M 3:24; 2M 19nn; 4M 22:22, 5M 5nn og 2Kon 19:35) og eru jafnvel enn fleiri slķk dęmi nefnd ķ żmsum öšrum gyšinglegum og kristnum ritskżringum, svo sem textar sem żmsir žrenningarsinnar hafa tilgreint sem dęmi um aš persóna Jesś Krists hafi žį žegar gegnt žar sérstöku hlutverki (t.d. 1M 18-19, 32:24-30). Žó svo aš Mķkael sé yfirleitt nefndur höfušengill eru kirkjufešurnir ekki į einu mįli um stöšu hans gagnvart öšrum englum og er hann żmist settur ofar žeim öllum eša ašeins yfir įkvešinn flokk žeirra, jafnvel harla lįgt settan.

Mķkael sem höfušengill įtti svo eftir aš gegna margvķslegu hlutverki sem verndarengill bęši lifandi og daušra ķ kirkjusögunni og žį ekki sķst sjśkra og kemur hann m.a. vķša viš sögu ķ myndlistarsögunni.[17] Žį hefur hann gegnt mikilvęgu hlutverki ķ żmsum öšrum trśarbrögšum og trśarhreyfingum, svo sem islam og nżöldinni.

Rök fyrir žvķ aš Jesśs Kristur sé Mķkael

Megin rökin fyrir žvķ aš Jesśs Kristur og höfušengillinn Mķkael séu sama persónan ķ Biblķunni eru žau aš žaš sem sagt sé um žį bįša geti ašeins įtt viš um einu og sömu persónuna. Vottar Jehóva benda ķ žvķ sambandi į aš žeir séu bįšir nefndir höfušenglar (Jd 9 og 1Ž 4:16), hafi bįšir vald yfir englum (2Ž 1:7 og Op 12:7), muni bįšir lįta rödd sķna hljóma (Jh 5:28-29 og 1Ž 4:16), sigri bįšir djöfulinn meš himneskum hersveitum sķnum (1M 3:15 og Op 12:7-9, 19:11-21), muni bįšir rķkja sem konungar (Dn 7:14; 12:1 og Op 19:16) og muni bįšir opna lķfsins bók og dęma lifendur og dauša (Dn 12:1, Jh 5:28-29 og Op 3:5). Auk žess verši viš upphaf valdatķma žeirra beggja ekki ašeins meiri hörmungartķš en nokkru sinni fyrr (Dn 12:1 og Mt 24:21-22) heldur muni viska og žekking einnig aukast til muna (Dn 12:3 og Mt 13:43).[18] Vottar Jehóva ganga žó lengra en žeir žrenningarsinnar sem leggja Jesśm Krist aš jöfnu viš Mķkael erkiengil žegar žeir tślka žau orš höfundar Danķelsbókar sem valdatöku konungs aš „einn af fremstu verndarenglunum“ muni „fram ganga“ į tķma endalokanna og upprisunnar (Dn 10:13, 21; 12:1). Jafnframt vķsa žeir til žess aš Jesśs hafi ekki oršiš Kristur fyrr en hann hafši sżnt fram į aš hann vęri žess veršur žegar hann tók į fulloršinsaldri nišurdżfingarskķrn og skżra žeir žannig hvers vegna Nżja testamentiš gangi śt frį žvķ aš hann megi żmislegt eftir žaš sem englum sé annars óheimilt, ž.m.t. höfušenglinum Mķkael fyrir tķma žess (Jd 9 sbr. Mt 4:10; 16:23 og Mk 8:33).

Žeir tveir textar sem žykja hafa mest vęgi varšandi žį kenningu aš Jesśs Kristur og höfušengillinn Mķkael séu sama persónan eru ķ Fyrra Žessalonķkubréfi žar sem segir aš viš endurkomu Drottins muni „sjįlfur Drottinn ... stķga nišur af himni meš kalli, meš höfušengils raust og meš bįsśnu Gušs“ og Opinberun Jóhannesar žar sem Mķkael er ķ fyrri frįsögunni sagšur sigra drekann įsamt englum sķnum en ķ sķšari frįsögunni sé žaš Jesśs Kristur (sem Oršiš Gušs og konungur konunga og Drottinn Drottna) sem sigri dżriš.

Rök gegn žvķ aš Jesśs Kristur sé Mķkael

Žeir gagnrżnendur ritskżringa trśfélags Votta Jehóva og kenninga žess sem ašgreina persónur höfušengilsins Mķkaels og Jesś Krists tilgreina fjölmörg atriši mįli sķnu til stušnings. Žeir benda į aš žótt oršiš „höfušengill“ sé jafnan notaš ķ eintölu ķ žau fįu skipti sem žaš kemur viš sögu ķ Biblķunni žżši žaš ekki žar meš aš höfušenglarnir geti ekki veriš fleiri enda vķsi žaš ašeins til afmarkašs hlutverks žeirra. Žar sem fram komi ķ Danķelsbók aš Mķkael sé „einn af fremstu verndarenglunum“ sé augljóst aš hann sé žar mešal nokkurra jafningja. Žaš sé lķka ķ fullu samręmi viš englafręši gyšinga į ritunartķma sķšustu rita Gamla testamentisins og alls Nżja testamentisins en ķ žeim hafi Mķkael veriš talinn einn af sjö slķkum englum. Žį benda gagnrżnendurnir einnig į aš žó svo aš Drottinn sé sagšur „stķga nišur af himni meš ... höfušengils raust“ geri slķk raust hann ekki sjįlfkrafa aš höfušengli enda sé ašeins um lķkingu aš ręša auk žess sem raustin sé augljóslega ekki hans sjįlfs heldur ašeins nżtt af honum. Enn ašrir bęta žvķ viš aš ef oršalagiš gefi til kynna aš hann sé höfušengill vegna raustarinnar žį sé allt eins hęgt aš kalla hann Guš vegna bįsśnunnar, nokkuš sem sé ķ mótsögn viš ritskżringu trśfélags Votta Jehóva.[19] Enda žótt hlišstęšar sögur séu aš finna ķ Opinberun Jóhannesar af sigri höfušengilsins Mķkaels yfir drekanum og sigri Jesś Krists yfir dżrinu žżši žaš ekki žar meš aš um sömu persónuna sé aš ręša enda megi sjį af samhengi alls ritsins aš Jesśs sé žar ofar öllum englum. Ekki veršur heldur annaš séš af t.d. skrifum Sigurbjarnar Einarssonar biskups en aš hann ašgreini persónur Jesś Krists og höfušengilsins Mķkeals ķ ritskżringu sinni į Opinberun Jóhannesar en žar segir hann aš Mķkael hafi sem „einn höfušenglanna“ veriš „talinn einn sérstakur verndarengill Ķsraels“ og verši žaš žvķ hann sem muni fara „meš hlutverk Krists ķ žessum hildarleik“.[20] Sömu sögu er aš segja af Marteini Lśther sem ašgreinir höfušengilinn Mķkael hvarvetna frį persónu Jesś Krists ķ skrifum sķnum og segir aš kristnir menn eigi aš trśa į Jesśm en ekki Mķkael eša einhvern annan slķkan engil. Hann segir m.a.:

„Viš finnum žaš hvergi skrįš aš trś į einhvern engil, hvort heldur sem er Gabrķel eša Mķkael, eša Jóhannes skķrara eša Marķu mey, muni gera persónu aš barni Gušs. Ašeins um Soninn er žaš sagt aš Hann bjargi frį daušum og gefi eilķft lķf.[21]“

Žaš er samdóma įlit gagnrżnenda śr röšum žrenningarsinna aš žar sem Jesśs Kristur hafi veriš jįtašur sem m.a. „Konungur konunga og Drottinn drottna“ (Op 19:16) ķ frumkirkjunni hafi hann klįrlega veriš įlitinn öllum englum ęšri. Žaš sé ekki ašeins augljóst ķ Opinberun Jóhannesar heldur einnig ķ Hebreabréfinu sem andmęli sérstaklega žeim hugmyndum aš Jesśs Kristur hafi veriš eša geti talist einhvers konar englavera. Žar segir aš sem mašur hafi Jesśs Kristur oršiš „englunum žeim muni meiri“ og skuli žeir allir tilbišja hann enda hafi Guš aldrei sagt viš nokkurn engil: „Žś ert sonur minn, ķ dag hef ég fętt žig. Eša: Ég vil vera honum fašir, og hann skal vera mér sonur!“ (Heb 1:4-6). Žvert į móti sé Jesśs Kristur sagšur žar sjįlfur Guš (Heb 1:8) og hann lagšur aš jöfnu viš Jahve Gamla testamentisins meš beinni tilvitnun ķ Sįlm 102:26-29 žar sem segir meš oršalagi Hebreabréfsins:

„Žś, Drottinn, hefur ķ upphafi grundvallaš jöršina,
og himnarnir eru verk handa žinna.
Žeir munu farast, en žś varir.
Allir munu žeir fyrnast sem fat,
og žś munt žį saman vefja eins og möttul,
um žį veršur skipt sem klęši.
En žś ert hinn sami,
og žķn įr taka aldrei enda.
(Heb 1:10-12.)“

Žį kemur og fram ķ Jśdasarbréfi aš höfušengillinn Mķkael hafi ekki einu sinni dirfst „aš leggja lastmęlisdóm į djöfulinn“ heldur hafi hann lįtiš nęgja aš segja: „Drottinn refsi žér!“ (Jd 9.) Žar sem Jesśs Kristur hafi hins vegar ķtrekaš lastmęlt djöflinum (sbr. t.d. Mt 4:10; 16:23 og Mk 8:33) bendi žaš til žess aš höfundar rita Nżja testamentisins hafi litiš į Jesśm Krist og höfušengilinn Mķkael sem tvęr ašgreindar persónur.

Ašrar mikilvęgar trśfręšilegar röksemdarfęrslur sem žrenningarsinnar nota gegn žeirri kenningu aš Jesśs Kristur sé ekki önnur persóna gušdómsins heldur ašeins engill sem kalla megi óęšri guš hjį Guši (sbr. žżšingu trśfélags Votta Jehóva į Jh 1:1) og trśa žurfi į eru m.a. žęr aš meš žvķ verši kristindómurinn aš fleirgyšistrś ķ staš eingyšistrśar og aš slķk millivera geti ekki talist raunverulegur frelsari manna žvķ aš ašeins Guš geti frelsaš.

Įlyktun

Ljóst mį telja af t.d. upphafskafla Hebreabréfsins aš žar sé veriš aš andmęla hugmyndum žess efnis aš Jesśs Kristur hafi veriš einhvers konar engill eša millivera sem sé fremst allra slķkra andavera. Arķus var žvķ ekki fyrstur til aš lķta į Jesśm sem ęšstan allra engla og žannig skapašan af Guši heldur höfšu slķkar hugmyndir komist tiltölulega snemma į kreik, eflaust ķ žvķ skyni aš įrétta vęgi eingyšistrśar aš hętti gyšinga eša samrżma bošskap frumkristninnar henni. Frumkirkjan var ekki į einu mįli um alla hluti og var tekist į um kenningarleg efni innan hennar eins og glögglega mį sjį ķ żmsum ritum Nżja testamentisins og helstu apokrżfarritunum.

Žótt ekki komi fram berum oršum aš Arķus hafi tališ Jesśm Krist hafa veriš Mķkael erkiengil gęti žaš samt vel hafa veriš sjónarmiš hans. Enda žótt Arķus og Vottar Jehóva séu ķ megindrįttum sammįla um aš Jesśs Kristur hafi veriš millivera milli Gušs og manna veršur engu aš sķšur aš teljast ljóst aš kenningar žeirra um hann fara aš öšru leyti ekki fullkomlega saman. Og eins og t.d. Kalvķn og Wesley myndu bįšir taka undir žį er augljóst af helstu ritum Nżja testamentisins aš Jesśs Kristur er žar talinn vera sjįlfur Drottinn Guš opinberašur sem önnur persóna gušdómsins sem hreinn mašur af holdi og blóši, jafnt Guš og mašur aš ešli til (sbr. t.d. Jh 1:1-14 og Fl 2:5-11).

Tilvķsanir

[1] Sjį t.d.: Grundmann, W.: „Angelos. A. In the Greek and Hellenistic World.“ Theological Dictionary of the New Testament. Ritstjórn: Gerhard Kittel & Gerhard Friedrich. Žżšing og stytting ķ eitt bindi: Geoffrey W. Bromley. William B. Eerdmans Publishing Company. Grand Rapids. 1985. Bls. 12.; Kittel, G.: „Angelos. C. The Doctrine of Angels in Judaism. D. Angelos in the NT.“ Theological Dictionary of the New Testament. Ritstjórn: Gerhard Kittel & Gerhard Friedrich. Žżšing og stytting ķ eitt bindi: Geoffrey W. Bromley. William B. Eerdmans Publishing Company. Grand Rapids. 1985. Bls. 13-14.

[2] Revelation. Its Grand Climax At Hand! Watchtower and Bible Tract Society. New York. 1988. Bls. 29-32, 63-65.

[3] Studies in the Scriptures. Series VII. The Finished Mystery. International Bible Students Association. Brooklyn. 1917. Bls. 23-44.; The Watchtower. 15. maķ 1925. Bls. 149.; Cole, Marley: Jehovah’s Witnesses. The New World Society. Vantage Press. New York. 1955. Bls. 26-33.

[4] „Arianism.“ The New Encyclopędia Britannica. Volume I. Encyclopędia Britannica Inc. Chicago. 1985. Bls. 549-550.; Sjį ennfremur: „Arianism.“ Encyclopedia Britannica Online. Vefur: www.britannica.com/eb/article-9009410/Arianism.

[5] Latourette, Kenneth Scott: A History of Christianity. Beginnings to 1500. Volume 1. Prince Press. Peabody. 1997. Bls. 576-580, 612-614.; Davies, Norman: Europe. A History. Pimlico. London. 1997. Bls. 322-323.

[6] Benz, Ernest Wilhelm: „Christianity: Christian Doctrine.“ The New Encyclopędia Britannica. Volume 16. Encyclopędia Britannica Inc. Chicago. 1985. Bls. 342-372, einkum 352.

[7] Sjį t.d. nįnar: Furuli, Rolf: The Role of Theology and Bias in Bible Translation. With a Special Look at the New World Translation of Jehovah’s Witnesses. Elihu Books. Huntington Beach. 1999. Bls. 139-140.

[8] Boer, Harry R.: A Short History of the Early Church. William B. Eerdmans Publishing Company. Grand Rapids. 1976. Bls. 113.

[9] Calvin, John: Commentaries on the Book of the Prophet Daniel. Volume 2. Žżšing: T. Myers. Baker Book House. Grand Rapids. 1979. Bls. 369.

[10] Wesley, John: John Wesley’s Commentary on the Bible. Ritstjórn: G. Roger Schoenhals. Zondervan. Grand Rapids. 1999.

[11] Sjį t.d.: Rhodes, Ron: Reasoning from the Scriptures with the Jehovah’s Witnesses. Harvest House Publishing. Eugene. 1993. Bls. 173-194.

[12] Lewis, James R. & Evelyn Dorothy Oliver: Angels A to Z. Ritstjórn: Kelle S. Sisung. Visable Ink. Detroit. 1996. Bls. 275-276.

[13] „Revelation of Moses.“ New Advent. Vefur: www.newadvent.org/fathers/0828.htm.

[14] Hirši Hermasar mį lesa ķ enskri žżšingu J.B. Lightfoots į vefnum Early Christian Writings: www.earlychristianwritings.com/text/shepherd-lightfoot.html.

[15] Kelly, J.N.D.: Early Christian Doctrines. Harper. New York. 1978. Bls. 59-60, 143.

[16] Sjį t.d.: Bruce, F.F.: The Canon of the Scripture. Inter Varsity Press. Downers Grove. 1988. Bls. 77, 209-210, 259.

[17] Lewis, James R. & Evelyn Dorothy Oliver: Angels A to Z. Ritstjórn: Kelle S. Sisung. Visable Ink. Detroit. 1996. Bls. 277-279.

[18] Sjį t.d.: Reasoning from the Scriptures. Watchtower Bible and Tract Society. New York. 1989. Bls. 218.; Insight on the Scriptures. Volume 2: Jehovah–Zuzim and Index. Watchtower Bible and Tract Society. New York. 1988. Bls. 393-394.

[19] Reed, David A.: Jehovah’s Witnesses Answered Verse by Verse. Baker Book House. Grand Rapids. 1986. Bls. 47.; Rhodes, Ron: Reasoning from the Scriptures with the Jehovah’s Witnesses. Harvest House Publishing. Eugene. 1993. Bls. 182-183.

[20] Sigurbjörn Einarsson: Opinberun Jóhannesar. Skżringar. Ķsafoldarprentsmišja. Reykjavķk. 1957. Bls. 142.

[21] Luther, Martin: Luther’s Works. Volume 22. Sermons on the Gospel of St. John. Chapters 1-4. Ritstjórn: Jaroslav Pelikan. Concordia Publishing House. Saint Louis. 1957. Bls. 364.

Bjarni Randver Sigurvinsson

4/12 2007 · Skošaš 3781 sinnum


Žķn ummęli

Nafn:
 
Netfang:
 
Ummęli:
 


Forsķša · Skoša svarflokka · Höfundar · Leit

Pistlar
Postilla
Almanak
Spurningar