Trśin og lķfiš
Spurningar

Undirsķšur

Skyld svör

  1. Hver er munurinn į Gamla og Nżja testamentinu?
  2. Er hęgt aš skipta um gušforeldri?
  3. Er Biblķan Gušs orš?
  4. Žjóšskrį og lķfsins bók
  5. Hvaša inntökuskilyrši eru ķ Žjóškirkjuna?

Önnur svör

Svör sem birt voru ķ sama mįnuši

  1. Pįll postuli og Lśther
  2. Spekiritin ķ GT
  3. Aš tślka Biblķuna
  4. Af hverju var Guš ekki kona?
  5. Sköpun og vķsindi

Aš vera kristinn

Steinn spyr:

Getur einstaklingur sem ekki trśir žvķ aš Jesśs Kristur sé sonur Gušs og frelsari manna talist kristinn?

Bjarni Randver Sigurvinsson svarar:

Enda žótt trś, trśfélög og trśarbrögš séu flokkuš og skilgreind ķ almennum trśarbragšafręšum eftir žeim trśaratrišum sem talin eru grundvallaratriši er ekki žar meš sagt aš allt sé sjįlfgefiš ķ žeim efnum žvķ aš birtingarmyndir žeirra meš öllum sķnum félagslegu og sįlarlegu hlišum eru harla margvķslegar, ekki sķst hvaš varšar manneskjuna sjįlfa. Ķ trśarlķfsfélagsfręšinni er annars vegar félagslegum birtingarmyndum mismunandi trśarhreyfinga lżst sem kirkjum (churches), kirkju- eša trśardeildum (denominations), sértrśarsöfnušum (sects) eša einstaklingsmišlęgum ašdįendahreyfingum (cults) og hins vegar talaš um aš einstaklingar geti óhįš yfirlżstri trśfélagsašild žeirra kallast kirkjulegir (churchly), kirkju- eša trśardeildarlegir (denominational), sértrśarsafnašarlegir (secterian) eša einstaklingshyggjulegir ķ trśarefnum (cultic) ķ samręmi viš mįlflutning žeirra, yfirlżst višhorf og afstöšu til annarra trśašra einstaklinga, trśarhópa og trśarvišhorfa. Žetta er mikilvęgt aš hafa ķ huga žegar leitast er viš aš svara spurningunni sem hér hefur veriš varpaš fram: „Getur einstaklingur sem ekki trśir žvķ aš Jesśs Kristur sé sonur Gušs og frelsari manna talist kristinn?“

Til aš byrja meš er mikilvęgt aš minna į aš žaš į jafnt viš um kirkjur, kirkjudeildir og sértrśarsöfnuši aš ekki er litiš į hvaš sem er sem kristindóm heldur eru įkvešnar kenningar lagšar žar til grundvallar sem męlikvarši. Žegar samžykki į įkvešnum kenningum er hins vegar sett fram sem skilyrši fyrir žvķ aš einhver geti raunverulega talist til žeirrar trśar eša trśarbragša sem hann hefur alist upp viš og kennir sig viš, svo sem meš skrįningu ķ įkvešiš trśfélag, og žvķ haldiš fram aš viškomandi verši aš ašgreina sig frį fjöldanum meš žvķ aš trśa žessum eša hinum harla žröngt skilgreindum atrišum til žess aš geta t.d. kallast kristinn, er žaš kallaš sértrśarsafnašarhyggja ķ trśarlķfsfélagsfręšinni.

Til eru kristnir trśarhópar sem višurkenna engan innan sinna raša nema viškomandi samžykki tiltekin trśaratriši sem sögš eru grundvallaratriši og aš sama skapi tala žeir ašeins um žann sem kristinn sem trśir meš nįkvęmlega žeim hętti sem žeir vilja. Žetta į ekki sķst viš um žį kristnu trśarhópa sem hafna barnaskķrn og iška ašeins afstöšuskķrn, oft nefnd trśašraskķrn. Slķkur mįlflutningur kallast sértrśarsafnašarlegur jafnvel žótt félagsleg staša viškomandi trśarhópa geti aš öšru leyti kallast aš mestu kirkjudeildarleg. Žį eru einnig dęmi um aš einstaklingar eša trśarhópar sem ašgreina sig frį allalmennri trśarhefš į forsendum t.d. gušleysis eša svokallašs trśleysis (svokallašs vegna žess aš draga mį ķ efa śt frį almennum trśarbragšafręšum hvort raunverulegt trśleysi sé til) reyni aš draga śr trśveršugleika hennar meš žvķ aš tślka hana svo žröngt aš fęstir eša jafnvel engir geti rśmast innan hennar. Slķkur mįlflutningur kallast sömuleišis sértrśarsafnašarhyggja.

Ķ trśfélögum į borš viš evangelķsk-lśthersku žjóškirkjuna, rómversk-kažólsku kirkjuna og rétttrśnašarkirkjurnar sem vķša hafa öldum saman veriš samofnar fjölmennum menningarsamfélögum er hins vegar yfirleitt geršur greinarmunur į fólki sem trśušum einstaklingum og sjįlfum trśaratrišunum. Žannig er tiltekinn žroski, greind eša skilningur ekki forsenda žess aš einhver geti talist kristinn heldur er gert rįš fyrir žvķ aš žeir sem helgašir hafa veriš Drottni Jesś Kristi meš skķrn į unga aldri kynnist honum į lķfsgöngunni ķ samfélagi trśašra ķ samręmi viš žroska žeirra og ašstęšur. Enda žótt hęgt sé aš segja til um hvort żmis trśaratriši samrżmist postullegum kristindómi eša ekki og žar meš hvort eša aš hvaša marki žau geti talist kristin er žaš aš skilningi slķkra trśfélaga alfariš undir Guši sjįlfum komiš hverjir séu raunverulega kristnir og hver eilķf örlög hvers og eins verša enda sé žaš hans eins aš dęma en ekki manna. Žegar kristin kirkja er sögš vera samfélag žar sem fólk nęrist af trśnni frį blautu barnsbeini og tileinkar sér trśaratrišin ķ samręmi viš ašstęšur žess, hvort sem žaš gerir žaš ķ raungeršri eša tįknręnni mynd, kallast slķkt kirkjuleg eša kirkjudeildarleg višhorf ķ samręmi viš félagslega stöšu viškomandi einstaklinga og trśarhreyfinga. Žannig taka trśarbragšafręšingar aš sama skapi ekki ašeins miš af trśaratrišum manna heldur einnig ašstęšum žeirra og trśarhefš žegar žeir fjalla um viškomandi trśarbrögš.

Ķ kristinni trś er talaš um aš Guš horfi į hjarta mannsins, hans innri mann, sem žżšir aš žaš sem skiptir mestu mįli er hvernig mašurinn er, hvaša augum hann lķtur sjįlfan sig og hvernig hann hugsar um og kemur fram viš nįungann. Aš kristnum skilningi er kęrleikurinn frį Guši kominn. Hann er gjöf hans til mannsins frį öndveršu og er žaš samfylgdin meš Guši ķ trśnni į Jesśm Krist sem gerir manninum kleift aš elska hann af öllu hjarta og nįungann eins og sjįlfan sig. Aš kęrleikur Gušs hafi opinberast mönnum ķ persónu Jesś Krists, lķfi hans, dauša og upprisu er grundvallaratriši sem kristindómurinn bošar öllum mönnum. Vissulega er žaš višurkennt aš mašurinn geti elskaš óhįš trśarafstöšu vegna žess aš hann er žegar allt kemur til alls skapašur ķ mynd Gušs en žaš er umfram allt ķ bęnasamfélaginu viš hann og fyrir tilstušlan nįšarmešalanna sem hin trśarlega elska fęr tękifęri til aš dafna og žroskast enda mótar samfylgdin meš Guši manninn. Efahyggja žarf heldur ekki aš vera ķ andstöšu viš kristindóminn enda getur hśn allt eins rśmast innan hans eins og sjį mį af sögunni af lęrisveininum Tómasi, postulanum sem efašist. Og žeir tķmar geta sömuleišis komiš žegar kristinn einstaklingur upplifir sig įn Gušs enda hrópaši sjįlfur Jesśs Kristur į krossinum hįrri röddu: „Guš minn, Guš minn, hvķ hefur žś yfirgefiš mig?“ (Mt 27:46.) Og samt er hann aš kristnum skilningi opinberun Gušs ķ hlutskipti manns.

Hér er gengiš śt frį žvķ aš skķršir einstaklingar sem alist hafa upp ķ kristinni trśarhefš og mótašir séu af henni séu kristnir nema žvķ ašeins aš žeir afneiti žvķ sjįlfir. Žaš aš trśa einhverju ekki vegna t.d. vanžekkingar hefur ekki sjįlfkrafa ķ för meš sér afneitun žess. Engu aš sķšur er sagt skipta mįli aš viškomandi geri sér grein fyrir žvķ śt į hvaš trśin gangi. Einstaklingurinn žurfi aš skilja kjarnaratriši hennar žvķ aš til lengdar komi vanžekking og ranghugmyndir óhjįkvęmilega nišur į trśarlķfi hans og trśariškun, samfélaginu viš Guš og samskiptum viš mešbręšur hans og systur. Žaš er žess vegna sem ķslenska žjóškirkjan bošar fagnašarerindiš ekki bara fjarlęgum žjóšum af öšrum trśarbrögšum heldur einnig eigin mešlimum sem žurfa ekki sķšur į žvķ aš halda, algjörlega óhįš ašstęšum žeirra eša aldri.

Sś kenning er ekki postullegur kristindómur aš Jesśs Kristur sé hvorki sonur Gušs né frelsari manna. Hvort einstaklingur sem einhvern tķmann į lķfsleišinni trśir žvķ hvorki aš Jesśs Kristur sé sonur Gušs né frelsari manna geti talist kristinn er hins vegar komiš undir ašstęšum hans og žroska. Hvort viškomandi einstaklingur eigi möguleika į eilķfu lķfi til samfélags viš Guš er komiš undir Guši einum sem aš kristnum skilningi mętir manninum įvallt aš fyrra bragši ķ ašstęšum hans ķ persónu Jesś Krists og bżšur honum gjöf trśarinnar, hvort sem viškomandi gerir sér strax fyllilega grein fyrir žvķ eša ekki. Hjįlpręši manna, hverjar svo sem ašstęšur žeirra eru eša trś žeirra, er įvallt komiš undir Jesś Kristi einum sem er vegurinn, sannleikurinn og lķfiš og įvallt reišubśinn aš taka viš žeim sem leita Gušs, hvenęr sem er į lķfsleišinni. Žetta er postullegur kristindómur.

Bjarni Randver Sigurvinsson

22/11 2007 · Skošaš 4696 sinnum


Ummęli frį lesendum

  1. Svavar Alfreš Jónsson skrifar:
    Hér er afskaplega vel svaraš. Kęrar žakkir!

Langar žig aš bera fram spurningu? Geršu žaš žį hér.

Žķn ummęli

Nafn:
 
Netfang:
 
Ummęli:
 


Forsķša · Skoša svarflokka · Höfundar · Leit

Pistlar
Postilla
Almanak
Spurningar